Spomen-kompleks Stratište, lociran na samom izlazu iz Pančeva na putu ka selu Jabuka, predstavlja jedno od najvećih mesta stradanja građana Srbije u Drugom svetskom ratu. Na ovom mestu, nemačke okupacione snage su u periodu od 1941. do 1944. godine svirepo likvidirale preko 10.000 ljudi – pretežno Jevreja, Srba i Roma iz južnog Banata i Beograda. Kako bi se dostojno obeležilo ovo strašno stratište, 1981. godine podignut je monumentalni spomenik "Brazde", remek-delo čuvenog jugoslovenskog arhitekte Bogdana Bogdanovića.

U ovom tekstu detaljno beležimo istorijat stradanja na Stratištu, povezanost sa sudbinom Pančevačke sinagoge i arhitektonske i umetničke specifičnosti Bogdanovićevog spomenika.

Istorijat stradanja i masovne grobnice (1941–1944)

Odmah po okupaciji Banata u aprilu 1941. godine, nacističke vlasti su formirale sabirne centre i logore za Jevreje i antifašiste. Kako su kapaciteti beogradskih logora (Topovske šupe i Sajmište) i pančevačkih zatvora bili preopterećeni, okupator je doneo odluku da se likvidacije vrše organizovano na slabo naseljenom terenu pored Tamiša, u blizini sela Jabuka.

Lokacija "Stratište" izabrana je zbog peščanog tla koje je omogućilo brzo i lako iskopavanje masovnih grobnica:

  • Žrtve: Najveći broj žrtava činili su Jevreji iz Beograda i Banata (među kojima i cela predratna jevrejska zajednica Pančeva čiji je duhovni centar bila Sinagoga), rodoljubi i pripadnici Narodnooslobodilačkog pokreta (poput heroine Olge Petrov), kao i veliki broj Roma.
  • Egzekucije: Strelišta su radila gotovo svakodnevno. Žrtve su dovođene kamionima iz Beograda i Pančeva, primoravane da stanu uz ivicu unapred iskopanih rovova, a nakon streljanja grobnice su zatrpavane peskom.
  • Prikrivanje tragova (Akcija 1005): Pred sam kraj rata, u leto 1944. godine, svesni skorog poraza, nacisti su formirali posebne odrede koji su otkopavali masovne grobnice i spaljivali posmrtne ostatke žrtava kako bi uklonili dokaze o počinjenim zločinima. Ipak, obim zločina je bio toliki da su posleratne komisije lako utvrdile lokacije grobnica i razmere stradanja.

Spomenik "Brazde" Bogdana Bogdanovića (1981)

Nakon rata prostor Stratišta je obeležen jednostavnim spomen-obeležjima, da bi krajem sedamdesetih godina grad Pančevo doneo odluku o izgradnji celovitog memorijalnog kompleksa. Projekat je poveren Bogdanu Bogdanoviću, profesoru arhitekture i autoru svetski poznatih spomenika (poput "Kamene ruže" u Jasenovcu).

Memorijalni kompleks je svečano otvoren 1981. godine pod nazivom "Brazde":

  • Koncept pejzažne arhitekture: Bogdanović je odbacio klasična figurativna rešenja (statue vojnika ili žrtava) i kreirao pejzažni memorijal. Kompleks se prostire na velikoj travnatoj površini gde su formirane blage zemljane uzvisine i urezane staze koje simbolizuju preorane brazde banatske zemlje.
  • Kamene "brazde" (krilati cvetovi): Centralnim delom dominiraju tri monumentalne skulpture od kamena peščara. Ove skulpture podsećaju na stilizovana krila, pupoljke ili cvetove koji se otvaraju ka nebu. Na njima su uklesani apstraktni ornamenti i staze, što daje spomeniku mističan, vanvremenski karakter.
  • Simbolika zemlje i života: Brazde simbolizuju rad graničara na banatskoj zemlji, ali i prekinute živote koji su posejani u pesak Stratišta. Umesto očaja, spomenik kroz motive cvetanja i svetlosti slavi pobedu života i neprekidno obnavljanje prirode.

Značaj i očuvanje memorijala

Spomen-kompleks Stratište je proglašen za spomenik kulture od velikog značaja. Tokom burnih devedesetih godina kompleks je bio izložen krađama (skinuti su bronzani detalji i informativne table) i delimičnoj zapuštenosti.

Poslednjih godina, grad Pančevo i jevrejska opština organizuju redovne akcije čišćenja, a svake godine u oktobru, povodom Dana oslobođenja Pančeva, na Stratištu se održava centralna državna komemoracija. Kompleks danas služi kao prostor tišine, sećanja i učenja za nove generacije o važnosti očuvanja slobode i tolerancije među narodima Banata.